Razvijanje medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja građana efikasno je oružje u borbi protiv dezinformacija i ‘lažnih vijesti’

10. listopada 2020.

Ovoga listopada svjedočimo drugom valu pandemije COVID-19 virusa s kojim takozvane ‘lažne vijesti’ imaju mnogo sličnosti. Poput virusa, i dezinformacije se vrlo brzo šire, ‘napadaju’ iz raznih smjerova i izvora, a većina ljudi nema ni dovoljno znanja niti iskustva (imunitet) da bi se od njih djelotvorno obranila. One dolaze iznenada, bez (naizgled) konkretnog razloga i iz nepoznatog izvora. Uzrokuju razne ‘bolesti’ (na privatnom, profesionalnom, gospodarskom ili društvenom planu), često s nesagledivim posljedicama

Uostalom, i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je situaciju s ogromnim brojem raznoraznih ‘informacija’ s interneta i društvenih mreža uoči i za vrijeme epidemije nazvala INFODEMIJOM.

‘Lažne vijesti’ možda najbolje opisuje jedna od preciznijih definicija iz izvještaja o dezinformacijama Britanskog Parlamenta koja navodi da se radi o „namjernom stvaranju i dijeljenju lažnih i/ili manipuliranih informacija s namjerom da one zavedu i upute javnost na krivi trag i ciljem da se nanese šteta iz političkih ili osobnih razloga te radi ostvarivanja materijalne koristi”.

‘Lažnim vijestima’ promiče se vlastiti ili grupni interes na štetu drugih osoba ili manjinskih grupa (etničkih, vjerskih, rasnih, rodnih), one su najčešće zlonamjerne i proizvedene s precizno razrađenim planom i programom.

Utjecaj ‘lažnih vijesti’

Istraživanja Reutersovog instituta ‘Digital News Report 2018’ i Eurobarometra ‘Fake news and disinformation online’ iz travnja 2018. pokazuju da se većina Hrvata, kao i Europljana, često susreće s lažnim vijestima u medijima, pogotovo na internetu. Sjetite se samo koliko je poznatih glumaca ili drugih javnih osoba ‘pokopano’ na Facebooku zadnjih godina, a većina tih ljudi i danas živi i radi. Na ovoj stranici nabrojali su ih čak četrdeset i šest.

Utjecaj i posljedice ‘lažnih vijesti’ na društvo u cjelini predstavljaju ozbiljnu i rastuću prijetnju demokraciji, vjerodostojnosti medija i u konačnici, zdravlju svih stanovnika Zemlje.

Britanac Tim Berners Lee (65), genijalni inženjer koji je krajem 80-th radeći u CERNu osmislio World Wide Web, u otvorenom je pismu u ožujku prošle godine povodom tridesetog rođendana interneta javnosti jasno poručio da je njegov izum čovječanstvu otvorio mnoga vrata i olakšao svakodnevni život no isto tako stvorio priliku za razne vrste prijevara i zločina.

Nedavno je objavljen zanimljiv i aktualan izvještaj u kojem se analiziraju poznate osobe (influenseri) odnosno njihova uloga u diseminaciji ‘lažnih vijesti’. Studija je pokazala da su političari, glumci i druge javne osobe odgovorni za stvaranje ili dijeljenje 20% neistinitih informacija glede koronavirusa, s tim da su njihove objave ‘zaradile’ čak 69% ukupnog angažmana na društvenim mrežama. Na primjer, nakon što su glumac Woody Harrelson i pjevačica MIA u objavama na svojim profilima (Harrelson na Instagramu, MIA na Twitteru) ustvrdili da 5G mreža ‘ima veze’ sa širenjem COVID-19 virusa, u Velikoj Britaniji građani su počeli uništavati i paliti stupove s 5G odašiljačima za mobilnu telefoniju (ne postoji znanstveni dokaz da je 5G mreža štetna za ljudsko zdravlje, a kamoli da ima neke veze s pandemijom). Izvještaj su napravili znanstvenici s Reuters Institute for the study of journalism.

Medijska pismenost

Sagledamo li sve navedeno, s punim se pravom možemo zapitati kako se učinkovito boriti protiv dezinformacija i ‘lažnih vijesti’. Odgovor je jasan, a recept za uspjeh jednostavan i provjeren – jačanjem medijske i informatičke pismenosti među svim generacijama naših građana, posebno najmlađih.

Naime, medijska pismenost u Hrvatskoj, kao i u većini država EU, nije dovoljno razvijena, a upravo se sposobnost kritičkog razmišljanja smatra ključnim faktorom u procesu utvrđivanja činjenične točnosti informacije. Prema indeksu medijske pismenosti (Media Literacy Index 2019, Open Institute Sofia) Hrvatska je na 25 mjestu od 35 europskih država (Finska je na prvom mjestu), lošije stojimo čak i od Slovačke, Češke, Malte i Cipra.

Medijske pismenosti i dalje nema u nacionalnom školskom kurikulumu (u Finskoj se uči već u vrtićima!), tako da je izgledno da se, na žalost, ovakva ‘situacija’ neće promijeniti u dogledno vrijeme. Moramo poticati mlade generacije da razvijaju medijsku i digitalnu pismenost kako bi znali kritično konzumirati vijesti i, samim time, razlikovati istinu od laži. S druge strane, i novinari trebaju izvještavati istinito i s najvišim profesionalnim standardima.

Onima koji žele znati više o ‘lažnim vijestima’ preporučam da pogledaju “Operation InfekTion”, sjajan dokumentarac (treje 47 minuta) napravljen u produkciji New York Timesa koji prikazuje kako je KGB godinama provodio dezinformacijsku kampanju protiv SAD-a uvjerivši krajem 80-tih ‘pola svijeta’ da je virus AIDS-a stvoren i pušten u Afriku iz laboratorija CIA-e. Dokumentarac je postavljen na YouTube u studenome 2018. godine.

Kako se šire ‘lažne vijesti’ i što je ‘kružno izvještavanje’ pogledajte u kratkom animiranom filmu,a što su ‘filter mjehurići’ doznajte u ovom videu.

I na kraju, dobro razmislite prije nego što na društvenoj mreži podijelite objavu koja vas je ganula, nasmijala ili pak razbijesnila jer i vi, samo jednim klikom, možete postati širiteljima ‘lažnih vijesti’.

Pripremio: Lordan Prelog, administrator stranice Muzeja lažnih vijesti (veći dio članka predhodno je objavljen na stranicama HUOJ)

foto: Facebook, Pixabay