Crtice iz izvještaja i istraživanja o dezinformacijama i ‘lažnim vijestima’ (s poveznicama na stranice)

10. listopada 2020.

Zahvaljujući internetu, društvenim mrežama i kompjuterskim algoritmima, izreka ‘LAŽ obiđe pola svijeta dok ISTINA obuje cipele’ svakodnevno se potvrđuje nekoliko stoljeća od svog nastanka (izreka se pripisuje Mark Twainu). Pojava tzv. ‘lažnih vijesti’ u sve većim količinama uzrok je činjenici da sve više stanovnika EU gubi povjerenje u tradicionalne medije poput tiska i televizije te da kao primarni izvor informacija bira internet odnosno razne portale i društvene mreže. Istraživanjem koje su 2018. proveli Gallup i Knight Foundation  utvrđeno je da Amerikanaci smatraju da je trećina vijesti koje vide u medijima lažna. (Izvor: http://bit.ly/mlv_knight) Prema definiciji Cambridgeova rječnika,’ lažne vijesti’ su priče koje izgledaju kao vijesti, koje se šire putem interneta ili drugih medija, kreirane da budu šaljive ili da utječu na politička stajališta javnosti kojima su prezentirane. (www.djecamedija.org) „Internet je najkorišteniji medij prema učestalosti korištenja, mjestima i dobu dana u kojemu se prati. Uz to, informacije do kojih se dolazi na internetu se percipiraju kao jedinstvene i pouzdanije od onih objavljenih u ostalim medijima.” (IPSOS, ‘Medijske navike u Republici Hrvatskoj’ ) “Dezinformacija je provjerljiva lažna ili obmanjujuća informacija koja je stvorena, prezentirana i proširena (internetom ili kroz drugi medij)  radi ekonomske koristi ili namjerne obmane javnosti. Može imati dalekosežne posljedice, prouzrokovati javnu štetu, biti prijetnja demokratskim političkim procesima, a može ugroziti i zaštitu zdravlja, sigurnosti ili okoliša građana EU-a. Dezinformacije narušavaju povjerenje u institucije kao i u digitalne i tradicionalne medije te štete demokracijama ometajući građane u donošenju informiranih odluka. One mogu stvoriti ili produbiti napetosti u društvu i potkopati izborne sustave te imati širi utjecaj na europsku sigurnost. Dezinformacije i ‘lažne vijesti’ ugrožavaju slobodu mišljenja i izražavanja, temeljno pravo sadržano u Povelji o temeljnim pravima Europske unije. Borba protiv dezinformacija u eri društvenih medija i internetskih platformi mora biti koordinirani napor koji uključuje sve relevantne aktere, od institucija do društvenih platformi, od medija do pojedinačnih korisnika.” (preveo i prilagodio prema: European Commission, Tackling online disinformation) Istraživanje IPR (Institute for Public Relations) koje je u ožujku 2019. provedeno na 2.200 odraslih ispitanika pokazalo je da 63% Amerikanaca smatra da su dezinformacije ili namjerno obmanjujuće odnosno pristrane informacije jedan od glavnih društvenih problema. Dezinformacije se percipiraju kao veliki problem u istom postotku kao i oružano nasilje, tek nešto manje od terorizma (66%). Izvještaj između ostalog otkriva i da su ljudi najpouzdaniji izvor informacija (obitelj – 74%, ljudi poput mene – 72%, prijatelji – 70%) te da više od polovice ispitanika (51%) svaki dan barem jednom ‘naleti’ na dezinformacije i ‘lažne vijesti’ u medijima. Amerikanci smatraju i da bi predsjednik Trump trebao imati glavnu ulogu u borbi protiv dezinformacija. Crtica iz izvještaja Global Risks Report 2019. koji izdaje Svjetski ekonomski forum (WEF) : “Među najštetnije utjecaje AI (umjetne inteligencije) posljednjih godina spada uloga te tehnologije u pojavi sve većeg broja ‘medijskih odjeka (echo chambers) i ‘lažnih vijesti’ – 69% ispitanika očekuje porast tih tendencija u 2019. Istraživači koji su prošle godine proučavali cirkulaciju 126.000 tweetova otkrili su da oni koji sadrže lažne vijesti po dosegu višestruko nadmašuju one koji sadrže istinite informacije te da u prosjeku dosegnu 1.500 ljudi šest puta brže. Jedan od mogućih razloga koje navode istraživači jest taj da ‘lažne vijesti’ uglavnom izazivaju snažne emocije. Lažni tweetovi imaju tendenciju da sadrže riječi povezane s iznenađenjem i gađenjem, dok su točni tweetovi sadržavali riječi povezane s tugom i povjerenjem. Povezanost emocija i tehnologije postaje sila koja razara u sve većem opsegu.”

Preipremio: Lordan Prelog, administrator stranice Muzeja lažnih vijesti

foto: Pixabay