Lažne vijesti u znanosti i predrasude ‘lijevih i ‘desnih’ u SAD-u

Lažne vijesti u znanosti podjednako su opasne, ako ne i opasnije od lažnih vijesti u politici, gospodarstvu, kriminalu ili bilo kojoj drugoj sferi života i društva. Razlog za to nije teško shvatiti. Klimatske promjene, energetika, zagađenje, genetski modificirani organizmi, cijepljenje i pandemija covida-19 samo su neke, najpopularnije, odnosno najvidljivije teme znanstvenog novinarstva u kojima se bilježe nevjerojatne količine dezinformacija i nerazumijevanja materije. A to su teme koje se tiču baš svakoga na Zemlji, neovisno o tome na kojem dijelu planeta živi. One nisu dnevnopolitičke teme lokalnog karaktera.

Svima njima zajedničko je da su predmeti oko kojih se lome interesi – kako osobni, tako i politički, ekonomski i svjetonazorski, odnosno ideološki. To pak znači da će ljudi koji se njima bave, od novinara do političara, teško izbjeći problem pristranosti u interpretaciji znanstvenih činjenica. Nažalost, naći će se čak i znanstvenika koji će teško odoljeti utjecajima u svojim istraživanjima ili u njihovim interpretacijama.

Konzervativci su skloniji poricanju klimatskih promjena

Jedan od važnih utjecaja koji uzrokuju pristranost je politički svjetonazor.

Primjerice, istraživanja uglednog Pew Research Centera pokazala su da su američki konzervativci značajno skloniji poricanju ljudskog utjecaja na klimatske promjene nego demokrati. Iako se oko 97% znanstvenika koji objavljuju radove na temu klimatskih promjena slaže da su ljudske aktivnosti vodeći uzrok globalnog zatopljenja, oko 92% demokrata smatra da postoje uvjerljivi dokazi za to, dok isto misli samo 52% konzervativaca. Pritom je zanimljivo da se jaz između ove dvije skupine s godinama nije značajnije mijenjao, mada postotak uvjerenih konzervativaca s vremenom ipak raste. On je 2006. bio na 39%, a 2017. na 52%. Razlog tome je što je postotak uvjerenih demokrata u istom vremenu također narastao sa 79% u 2006. na 92% u 2017.

Brojne studije pokazale su da je jedan od problema u prihvaćanju podataka o ljudskom utjecaju na klimatske promjene manjak razumijevanja funkcioniranja klime i čimbenika koji mogu utjecati na globalno zagrijavanje. Problem je također u nedostatku osjećaja hitnosti, budući da se prosječna temperatura diže relativno sporo – od 1880. do danas ona je u prosjeku rasla oko 0,17 °C po desetljeću.

No ni jedno niti drugo ne objašnjava u cijelosti zašto postoji toliki jaz između demokrata i republikanaca iako istraživanja pokazuju da je republikansko glasačko tijelo u prosjeku nižeg obrazovanja od demokratskog. Odgovore na pitanje o podjeli očito treba potražiti i u psihologiji i u svjetonazoru, a ne samo u obrazovanju.

Konzervativcima je gospodarstvo važnije od okoliša

U tom kontekstu zanimljivo je da su istraživanja pokazala da konzervativci, što uključuje i libertarijance koji su u velikoj mjeri ekonomski konzervativci, posvećuju značajno veću pozornost ekonomiji i biznisu nego okolišu, osobito u razvijenim zapadnim zemljama u kojima okoliš nije toliko ugrožen kao u zemljama u razvoju. Također, konzervativci u studijama pokazuju generalno niže razine empatije, osobito kada je riječ o empatiji prema ljudima koji nisu pripadnici iste skupine, rase, nacije, vjere ili svjetonazora kojima sami pripadaju.

Dio problema također je u tome što će se pripadnici istog svjetonazora i političkih uvjerenja izlagati utjecaju medija i skupina na društvenim mrežama koje doživljavaju kao svoje.

Primjerice, jedna studija objavljena u časopisu The International Journal of Press istražila je na koji način su temu klimatskih promjena pokrivali američki mediji poput Fox Newsa, CNN-a i MSNBC-ja. Pokazalo se da je Fox News u značajno većoj mjeri predstavljao stavove poricatelja klimatskih promjena te da je takvim analitičarima davao značajno više prostora. Studija je također utvrdila da su stavovi republikanaca čvrsto povezani s vijestima koje gledaju, bez obzira na to koliko se dobro podudaraju s njihovim političkim predispozicijama. Suprotno tome, uvjerenja demokrata ne ovise toliko o tome koje izvore vijesti koriste. Njihovo mišljenje manje je podložno onome što će čuti u medijima, čak i kada je riječ o njihovim medijima. Ova asimetrija sugerira da mnogi republikanci, koji su kao skupina skloni skepticizmu prema globalnom zagrijavanju, postaju manje skeptični kada se izlože informacijama o stvarnosti i hitnosti klimatskih promjena.

I lijevi imaju svoje pristranosti

No neznanstvene stavove ne njeguju samo konzervativci, mada lijevi imaju sklonost tako misliti. S njima imaju problema i ljudi lijevo zelenih političkih stavova i svjetonazora. Oni su samo malo manje očiti jer su i stavovi tog političkog tijela manje centralizirani i uniformni.

Primjerice, američki demokrati imaju više problema nego republikanci s prihvaćanjem znanstvenih argumenata kada su u pitanju genetski modificiranim organizmima. Unatoč tome što je udruga American Association for the Advancement of Science (AAAS) u svojoj izjavi objavila da je 25 godina istraživanja u koja je bilo uključeno više od 500 neovisnih istraživačkih skupina utvrdilo da GMO-i nisu ništa rizičnija hrana od one koja se proizvodi na konvencionalan način, demokrati su u SAD-u bili i ostali glavni nositelji otpora prema njoj. Upravo oni u velikoj su se većini zalagali za jasno označavanje prisutnosti GMO-a u deklaracijama na ambalaži hrane.

Slično vrijedi i kada su u pitanju nuklearke kao jedan od mogućih saveznika u borbi protiv klimatskih promjena. Iako je to uvjerljivo jedan od najsigurnijih izvora energije kada se gleda broj ljudi čija se smrt može povezati s nuklearkama i nuklearnim nesrećama, one imaju više pobornika među konzervativcima nego među lijevima i zelenima.

Velika politizacija covida-19

Podjela po svjetonazorima još je snažnije došla do izražaja u slučaju pandemije covida-19. Konzervativci, ali i libertarijanci, pokazali su značajno veću sklonost umanjivanju opasnosti covida-19 uz istovremeno naglašavanje ekonomskih šteta koje uzrokuju epidemiološke mjere.

To jasno potvrđuje novo istraživanje Pew Research Centra prema kojem oko 85% demokrata i onih koji su skloni Demokratskoj stranci smatra da je koronavirus glavna prijetnja zdravlju američkog stanovništva. Republikanci i njima skloni Amerikanci covid-19 doživljavaju manje ozbiljno. Oko 46% smatra ih da je koronavirus velika prijetnja javnom zdravlju, a oko 45% da nije.

Pritom je zanimljivo uočiti da podjednak broj demokrata i republikanaca smatra da je covid-19 velika ugroza za gospodarstvo. Iz ovakvog nesrazmjera jasno je zašto će republikanci, koji u svim istraživanjima daju veći prioritet gospodarstvu, biti skloniji poricanju ozbiljnosti covida-19 i blažim epidemiološkim mjerama.

Izražena podjela oko pitanja kako interpretirati znanstvene podatke i kako upravljati aktualnom pandemijom razumljiva je kada se u obzir uzme činjenica da je virus SARS-CoV-2 u tom kontekstu vrlo problematičan – upravo je toliko opasan da ga se ne može ignorirati i nastaviti s uobičajenim načinom života kao što se to može kada su u pitanju prehlada ili gripa (za koju imamo cjepiva i znamo da neće preopteretiti zdravstveni sustav), a istovremeno nije toliko smrtonosan kao SARS ili ebola pa ostavlja dojam da ima prostora za propitivanje koristi i šteta od nekih strogih epidemioloških mjera, osobito lockdownova.

Društvene mreže veći su problem od medija

U priči o lažnim vijestima o covidu-19 nikako se ne smije propustiti istaknuti važna uloga društvenih mreža. Naime, istraživanje znanstvenika s Harvarda pokazalo je da su korisnici društvenih mreža skloniji vjerovati u ‘lažne vijesti’ o covidu-19 od onih koji to nisu te da su mediji u ovoj pandemiji bili značajno pouzdaniji izvor znanstvenih informacija.

„Otkrili smo da razmjerno više dezinformacija cirkulira na Twitteru, dok novinski mediji više nastoje naglašavati javnozdravstvene preporuke poput održavanja socijalne distance. Otkrili smo da je izloženost društvenim mrežama povezana s pogrešnim percepcijama u vezi s osnovnim činjenicama o covidu-19, dok obrnuto vrijedi za medijske vijesti. U konačnici te pogrešne percepcije povezane su s nižim poštivanjem mjera socijalnog distanciranja. Stoga povlačimo jasnu vezu između dezinformacija koje kruže društvenim mrežama, posebno Twitterom, i ponašanja i stavova koji potencijalno mogu povećati razmjere i smrtonosnost covida-19“, istaknuli su autori istraživanja.

foto: Pixabay

22. studenoga 2020.
Nenad Jarić Dauenhauer
Nenad Jarić Dauenhauer je novinar portala index.hr na kojem prati teme o znanosti i obrazovanju.