04/01/2022
Što su teorije zavjere? Tko ih kreira? Kako se šire? Zbog čega je njihov utjecaj često vrlo velik, a ponekad i krajnje opasan? Koje su najpoznatije teorije zavjere?
Teorije zavjere postoje već jako dugo, one nisu novi fenomen, ali njihova raširenost u vremenu društvenih mreža nezaustavljivo raste.
Europska komisija, koja je u jeku pandemije počela govoriti o opasnostima koje teorije zavjere i širenje dezinformacija mogu imati, u svojim edukativnim materijalima koji su izrađeni u suradnji s UNESCO-m, teorije zavjere definira kao „Uvjerenje da utjecajne osobe s lošim namjerama potajno manipuliraju određenim događajima ili situacijama.“ Nadalje se ističe kako su osnovne karakteristike teorija zavjere: „navodni tajni plan, zatim skupina urotnika, „dokazi“ koji naizgled potvrđuju teoriju zavjere, podjela svijeta na dobro i zlo, okrivljavanje pojedinaca i skupina, iznošenje neosnovanih tvrdnji da se ništa ne događa bez razloga i da ne postoje slučajnosti (ec.europa.eu).“ Teorije zavjere često se rađaju zbog sumnje. Propituje se tko ima koristi od događaja ili situacije i tako identificiraju urotnici.
Teorije zavjere nisu vezane samo za određene događaje, nego su ponekad vezane i za provjerene znanstveno utemeljene činjenice, kao što je ona da je planet Zemlja na kojem živimo okrugao ili da su dinosauri zaista postojali. Tzv. „ravnozemljaši“ ili oni koji vjeruju da je zemlja ravna, dobili su veliki zamah zahvaljujući društvenim mrežama. Ono što je nekada bilo rezervirano za malu grupu ljudi, danas u mnogo slučajeva postaje mainstream. Svi znaju neku teoriju zavjere, mnogi vjeruju u teorije zavjere i danas to definitivno nije fenomen koji se može zanemariti. U posljednje dvije godine pandemija izazvana covidom-19 te uvođenje 5G mreže otvorili su prostor za nebrojene teorije zavjera koje se šire nevjerojatnom brzinom i to ne samo društvenim mrežama nego i mainstream medijima.
Dio ljudi je oduvijek pokazivao skepsu, pa čak i strah prema izumima odnosno tehnologijama koje su promijenile čovječanstvo. Teorije zavjere postaju popularne jer nude naizgled logično objašnjenje teško razumljivih događaja ili situacija te daju lažni osjećaj kontrole i djelovanja, posebice u vremenima nesigurnosti i neizvjesnosti, nepravovremenih informacija ili kontradiktornih izjava predstavnika institucija.
Što je opasnije – fake news ili 5G?
Fake news odnosno ‘lažne vijesti’ mogu biti krajnje opasne, dok 5G mreža ne nosi nikakvu opasnost za ljudsko zdravlje. Činjenica je da ‘lažna vijest’, ako je primjerice o zdravlju, može imati direktan negativan utjecaj i ponekad smrtonosne posljedice za ljude. O tome svjedočimo svaki dan kada gledamo ljude koji umiru od covid-a 19 jer se nisu cijepili, a nisu se cijepili jer su povjerovali u dezinformacije i teorije zavjere potekle iz pera „antivaksera“ koji pokušavaju odgovoriti i druge ljude od cijepljenja. Prema uvjerenju protivnika cijepljenja korona virus ne postoji ili je bezopasan, a cjepivo služi tome kako bi nas se „čipiralo“ (Grgić, 2021).
Isto tako, ne postoje znanstveni dokazi da 5G mreža negativno utječe na ljudsko zdravlje, ali svejedno je jako puno onih koji vjeruju u cijeli niz opasnosti koje 5G mreža može donijeti. Tako postoji teorija da 5G mreža izravno ometa apsorpciju kisika, te tako „prži“ mozak, a među najpopularnijim teorijama zavjere je ona koja kaže da se virus covid-19 širi upravo 5G mrežom. Unatoč svemu, prema rezultatima istraživanja Eurobarometar 516 iz rujna ove godine, 86% stanovnika EU smatra da znanost i tehnologija imaju pozitivan utjecaj na društvo (eenews.com).
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) reagirala je u ovom slučaju demantirajući bilo kakvu mogućnost da se virus širi radiovalovima i mobilnim mrežama. U Hrvatskoj se u svibnju 2020. po tom pitanju očitovao HAKOM (Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti): „U posljednje vrijeme svjedočimo širenju vijesti o 5G tehnologiji putem društvenih mreža i medija koje nisu ni znanstveno ni stručno utemeljene. Ne postoji znanstveno i stručno utemeljena veza 5G tehnologije, kao niti bilo koje od prethodnih generacija (2G, 3G i 4G), sa širenjem koronavirusa.“ U ovom kontekstu je važno istaknuti i kako WHO naglašava „da se uz poštivanje postojećih međunarodnih preporuka za ograničenja razina elektromagnetskih polja ne predviđa utjecaj 5G na javno zdravlje.“ Dapače, WHO svrstava mobilne tehnologije u kategoriju 2B opasnih tvari, dok se kava, kao i crveno meso, nalazi u kategoriji 2A koja je štetnija od 2B (jutarnji.hr).
No, čak niti navedene tvrdnje i izjave nisu bile dovoljne da zaustave ovu široko rasprostranjenu teoriju zavjere koja je naišla na plodno tlo kod milijuna ljudi diljem svijeta. Iako je u potpunosti jasno tko su krivci za širenje lažnih vijesti i teorija zavjere, treba istaknuti da relevantne institucije i znanstvena zajednica ponekad komuniciraju na način koji ostavlja prostora teoretičarima zavjere za osmišljavanje kojekakvih nevjerojatnih gluposti. Primjerice, u prethodno navedenom citatu HAKOM izrijekom kaže kako „NE POSTOJI znanstveno i stručno utemeljena veza 5G mreže s koronavirusom“, dok u idućoj rečenici navode kako se „NE PREDVIĐA utjecaj 5G na javno zdravlje“ (hakom.hr). Riječ „predviđa“ ovdje postaje mamac za sumnju. I sama sumnja nije problem, ali je problem kada pokušamo na nju odgovoriti teorijama zavjere. Teorije zavjere govore jednostavnim jezikom svima razumljivim, a znanost često odgovara kompleksnim jezikom i spoznajama, teorije zavjere daju brz odgovor, a znanost često dolazi puno sporije nego što bi mi to željeli. Ipak, moramo znati da se znanost uvijek isplati čekati, jer jedino ona daje prave odgovore.
Kome zapravo smeta napredak?
Motivacije za kreiranja i izmišljanja teorija zavjere su različite. Motiv može biti vlastito uvjerenje da je neka teorija zavjera točno, odnosno da službena verzija objašnjenja nekog događaja nije točna. Nadalje, postoje teorije zavjere koje su izmišljene kako bi pojedinci ili grupe postigli određenu materijalnu, političku ili drugu društvenu korist. U treću grupu teoretičara zavjere bi mogli staviti one koji se jednostavno boje novog i nepoznatog. Taj strah „da će strojevi zamijeniti ljude“ postaje njihov razlog za protivljenje napretku. Istraživanja su također pokazala snažnu vezu između edukacije i povjerenja, te vjerovanja u teorije zavjere (Flaherty, Sturm i Farries, 2021). Pokazalo se da je edukacija jako važna u suzbijanju teorija zavjere, kao i povjerenje u različite institucije i znanost.
U prvoj skupini teoretičara zavjere bi primjerice bili protivnici cijepljenja koji smatraju da je cjepivo uistinu loše za ljudsko zdravlje. Ovdje bi mjesto našli i neki protivnici 5G mreže koji zaista misle kako će rad 5G mreže narušiti ljudsko zdravlje. Postoje i oni koji nisu toliko zabrinuti za ljudsko zdravlje u kontekstu 5G mreže, ali su zabrinuta da će sada naša privatnost biti još više narušena zbog veće mogućnosti nadzora, ili im jednostavno smetaju antene koje će biti postavljene. Isto tako neki protivnici 5G mreže smatraju da će tzv. digitalni jaz, odnosno razlike između bogatijih i siromašnijih, sada biti još veće, jer u ruralnim područjima neće biti 5G mreže, dok će najbolje pokriveni biti gradovi i gusto naseljena područja. Teoretičari zavjere pri tome u potpunosti zanemaruju činjenicu da će 5G mreža ubrzati ekonomske aktivnosti i time donijeti napredak. Štoviše, 5G mreža uz takozvani fixed wireless access (FWA), odnosno fiksni pristup na mobilnoj mreži temeljen na 5G tehnologiji, posebno je važna za suburbana i ruralna područja na kojima postoji potreba za brzim internetom (tportal.hr). Čime apsurd dodatno dolazi do izražaja, jer je izmišljeni „problem“ zapravo rješenje.
Nadalje, iza brojnih teorija zavjere stoje pojedinci i grupe koji žele ostvariti materijalnu ili političku korist. Dobar primjer je izmišljena teorija o bivšem američkom predsjedniku Baracku Obami, u kojoj se tvrdilo da Obama nije uopće rođen u Americi, te da zbog toga niti nema pravo kandidirati se na predsjedničkim izborima.
5G tehnologija
Peta generacija mobilnih telekomunikacijskih tehnologija je prirodni nastavak 2G, 3G i 4G tehnologije, koje koristimo već nekoliko desetljeća i koje su omogućile veliki napredak. Ono što je novo je kombinacija različitih tehnoloških spoznaja koje su primijenjene na jedan novi način i koje sada omogućavaju puno veću brzinu prijenosa.
5G mreža sa sobom donosi tri nove funkcionalne cjeline. Jedna cjelina je vezana uz veće kapacitete i više brzine. Jednostavnije rečeno, više podataka moći će prolaziti mobilnom mrežom. Druga cjelina su brzi odzivi mreže, što se naziva ultra low latency reliable communication gdje govorimo o mogućnosti da se neke stvari kontroliraju gotovo u stvarnom vremenu i tu se rad i o vrlo brzim odzivima na razini od par milisekundi te se u tom slučaju može raditi o nekom robotu koji obavlja neki zadatak ili primjerice o samovozećim automobilima. Treća cjelina odnosi se na velik broj povezanih uređaja na mrežu, odnosno veliki broj senzora koji istovremeno mogu biti spojeni na mrežu i to i do milijun uređaja na jedan kvadratni kilometar (telegram.hr).
Primjena je vrlo široka i upravo zbog toga je taj 5G na neki način osnova za sve pametne industrije, pametne gradove i za pametno društvo. Brojne studije pokazuju kako će 5G imati velik utjecaj na razvoj brojnih grana gospodarstva, medicine, znanosti, društva i povećanje kvalitete života. Prema nekim procjenama, utjecaj na hrvatsko gospodarstvo bi mogao biti između 1,5 milijardi eura i 18 milijardi eura, ovisno o tome koliko ćemo biti uspješni u implementaciji novih tehnologija. Upravo zbog tog raspona napredne države, svjesne prilika koje pruža, imaju 5G definiranu kao stratešku tehnologiju i krenule su u bržu implementaciju 5G mreža i drugih tehnologija.
Komercijalna 5G mreža dostupna je u Hrvatskoj od 29. listopada 2020. kada ju je prvi u rad na tehnologiji dinamičkog dijeljenja spektra – DSS (Dynamic Spectrum Sharing), pustio Hrvatski Telekom koji danas ima najveću 5G mrežu trenutno dostupnu u 76 hrvatskih gradova i kojom pokriva 2 milijuna stanovnika.
Veza s covid-19 pandemijom
Prva „službena“ teorija zavjere o povezanosti 5G mreže i COVID-19 pandemije pojavila se 22. siječnja 2020. u belgijskim novinama Het Laatste Nieuws. U tim novinama je svoju teoriju o opasnosti 5G mreže za ljudsko zdravlje, te potencijalnoj povezanosti instalacije nove tehnologije s pojavom novog korona virusa, iznio liječnik opće prakse iz gradića Putte u blizini Antwerpena (Grgić, 2021: 78). Ovu “vijest” i izjave doktora Kerckhovena su društvenim mrežama proširili nizozemski eko-aktivisti koji su preplavili društvene mreže citatima iz intervjua. Iako je uredništvo novina maknulo intervju s weba, lavina je pokrenuta i ono što je uslijedilo, bilo je nemoguće zaustaviti. Upravo ova teorija je prije objave u belgijskim novinama, prvotno izašla na jednom francuskom blogu posvećenom teorijama zavjere, ali ograničena na taj krug ljudi nije dobila doseg dok o njoj nije progovorio doktor medicine i to preko tradicionalnog medija. Ovaj primjer pokazuje kako i mainstream mediji imaju veliku ulogu u širenju teorija zavjere. Različite teorije su se počele nizati jedna za drugom, a društvene mreže su poslužile kao idealan kanal za širenje istih. Jedno istraživanje pokazuje da je u jednom tjednu početkom travnja 2020. na Twitteru bilo više od 10 000 objava s heštegom #5Gcoronavirus. Daljnja analiza je otkrila da je 32 posto korisnika u svojim objavama s ovim heštegom ismijavalo teorije zavjere dok su ostali širili paniku (Grgić, 2021).
Koje su to teorije počele kolati društvenim mrežama? Odgovor je: mnoge! Neke malo više kreativne, a neke malo manje. Primjerice, jedna teorija zavjere kaže kako 5G mreža direktno i namjerno slabi imunitet ljudi i tako ih čini osjetljivijima i podložnijima koronavirusu. To bi značilo da nas se putem 5G mreže priprema za primitak virusa. Druga još luđa teorija kaže da se upravo putem 5G mreže prenosi korona virus. Prema ovoj teoriji virus se odašilje iz antena i prisutan je svuda oko nas. Manje poznata, ali i dalje prisutna teorija koja dovodi u vezu širenje korona virusa i 5G mrežu je ona koja kaže da se virus pojavi svaki put kad uzmemo mobitel u ruke i krenemo koristiti bežični internet. Jedna od prvih verzija teorije tvrdila je da nije slučajno što je 5G tehnologija isprobavana najprije u Wuhanu, gdje je pandemija počela. Jedina zajednička točka svima je da su u potpunosti netočne…
U drugom dijelu studije moći ćete doznati više o ulozi influencera i politike u proizvodnji i širenju teorija zavjera i ‘lažnih vijesti’ na primjeru 5G mreže.
Pripremila: Milica Vučković
Članak je napravljen uz potporu Hrvatskog Telekoma, a mišljenja i stavovi autora ne izražavaju nužno mišljenja i stavove Muzeja lažnih vijesti.