Velimir Grgić, autor knjige Teorije zavjere 21. stoljeća: Još dugo ćemo se hrvati s ovim problemom

30. rujna 2021.

Velimir Grgić je novinar, filmski i glazbeni kritičar, producent i scenarist te autor vrlo zanimljive knjige Teorije zavjere 21. stoljeća. S Velimirom smo razgovarali o njegovoj novoj knjizi koja je nedavno doživjela drugo izdanje.

Pozdrav Velimire, hvala Vam što ste našli vremena za ovaj razgovor. Do sada ste napisali čak 16 knjiga, interesi su Vam razni, a teorijama zavjere se bavite dvadesetak godina. Prvo izdanje knjige Teorije zavjere 21. stoljeća na kioscima se pojavilo početkom kolovoza i rasporodano je u manje od mjesec dana. Kako komentirate ovaj odličan rezultat? Hrvate, čini se, zanima ova tematika?

Zajahali smo val aktualnosti. Iako je knjiga bila u planu i prije pandemije, tj. često smo izdavač Neven Kepeski i ja pričali o tome kako bismo trebali složiti knjigu o teorijama zavjere, ali tada još nismo mogli pronaći model koji bi je učinio radikalno drugačijom i zanimljivijom od drugih na tržištu… A gledali smo kako upravo takvi naslovi iz godine u godinu vladaju hrvatskim top listama najprodavanijih knjiga. S obzirom da se ja 20 godina bavim teorijama zavjere, što profesionalno kao novinar, što hobistički, došlo je vrijeme da se odvažimo – nazvali smo Billa Gatesa pa uz njegovu pomoć stvorili novi koronavirus u laboratoriju da stvorimo tržište za ovu knjigu! (smijeh) U svakom slučaju, Hrvati su posebno zainteresirani za tematiku, što govori i tek usputno bačen pogled na Top 5 najprodavanijih publicističkih naslova u državi. Uvijek su knjige o tome kako nas “netko sabotira” savršeno dobro prolazile.

U knjizi se bavite teorijama zavjere o cijepljenju i koronavirusu, 5G mreži, kultu Q Anon, ravnozemljašima… Što Vas je potaklo da pišete o urotama koje zapravo postoje od pradavnih vremena?

Kao što rekoh, temom se bavim 20 godina, od napada 11. rujna, otkrića Alexa Jonesa i stvaranja čitave conspiracy mreže u doba rasta Interneta. Ta je mreža čitavo 20. stoljeće gradila svoje punktove u mainstreamu, preko knjiga, fanzina i radijskih emisija. Dolaskom interneta dobila je najveću lansirnu rampu. Internet je promijenio sve, bez njega ne bi bilo nijedne teme koju spominjete. Pandemija koronavirusa i apsolutna poplava teorija zavjere, vhunac koji je krenuo 2016. s izborom Trumpa, bile su itekako dobar poticaj, tj. tajming za izdavanje jedne ovakve knjige. Jer, tema sadrži sve – triler, akciju, komediju i fascinantnu ljudsku psihologiju.

Prema definiciji, svaka teorija bi se morala potvrditi u praksi – to ipak nije slučaj s (većinom) teorija zavjere. Što mislite, iz kojih se razloga određeni broj ljudi, neovisno o socijalnom statusu ili stupnju obrazovanja, unatoč svemu upušta u propagiranje odnosno slijepo podržava neku bizarnu teoriju?

Postoje teorije koje nikada neće biti potvrđene u praksi, čak ni u znanosti, primjerice u području fizike i astrofizike, gdje se ljudi još uvijek svađaju oko jednadžbi kojima pokušavaju objasniti svijet i prirodu stvarnosti. No, teorije zavjere su teorije dok ne postanu zavjere, tj. dok se ne pojave dokazi, najčešće u režiji povijesti, koja informacije potvrdi ili odbaci. Neke teorije zavjere nikada neće biti potvrđene ili odbačene jer je šum u kanalu potpuno zamračio potencijal doslaska do istine. O svemu tome govorim u knjizi, kako o pravim zavjerama koje su nekada davno smatrane teorijama, tako i o ludim izmišljotinama.

U Priručniku o teorijama zavjere iz 2020. godine, koja je od nedavno dostupna i na hrvatskome jeziku, autor navodi da su “ljudi koji se osećaju nemoćno ili ranjivo skloniji prihvaćanju i širenju teorija zavjere”. Slažete li se s navodom?

Da, kad nema jasnih, čistih odgovora na pitanja i probleme koji prijete egzistenciji, ljudi ih traže bilo gdje, a najbolje je ako su servirani na pladnju kao scenarij za dobru TV seriju. Ljudi se osjećaju izdani od tzv. mainstreama pa traže istinu na Facebooku i intervjuima na Balkan Info. Daj što daš, netko uvijek mora biti kriv za vlastite neuspjehe i tragedije. I ljudi gušteri su bolji izbor od odraza u ogledalu.

Teorije zavjere polariziraju društvo, to je vidljivo i na primjeru antiwaxxera odnosno ovih dana aktualnih antimaskera. Kako to komentirate?

Društvo je uvijek oko nečega polarizirano, u skladu s majmunskom prirodom homo sapiensa, kojem je sukob u opisu vrste. Ako sukoba nema, stvorit ćemo ga silom – oko boja majice, dresova, sportskih preferencija, glazbe, političkih stranaka, odnosa prema okolišu… Samo da se ratuje, kao da je bitno zbog čega. Ovog puta je još lakše, jer daje dodatni boost egu, kako onima koji okreću očima zbog šizofrenika, tako i onima koji konačno mogu osjećati superiornost zbog posjedovanja “skrivenog znanja”. Jedni su „probuđeni“, a drugi su „ovce“… Dok malobrojni normalni, po običaju, stoje sa strane i pitaju se koji je svima k?

Razvoj tehnologije, interneta i društvenih mreža pogodovao je ‘poplavi’ raznih dezinformacija kao i teorija zavjere. ‘Lažnih vijesti’ i neutemeljenih “teorija” sve je više, a i šire se nevjerojatnom brzinom te dolaze do velikog broja umreženog stanovništva. Što bi se moglo napraviti po tom pitanju i treba li se uopće baviti tom problematikom, u smislu slobode mišljenja i izražavanja?

Ne znam, da imam odgovor na to pitanje sad bih imao globalnu korporaciju za rješavanje problema i prodavao operativne modele za milijarde dolara. Ovako, na istoj sam poziciji kao i ostali – možda samo malo bolje artikuliram probleme u formi knjige, ali do rješenja sigurno neće doći jedan mesija. Privatne kompanije imaju potpuno pravo filtrirati sadržaj i određivati što će se na njihovim platformama objavljivati, a što neće. Dakle, neka Facebook, YouTube i slični odluče kako tretirati sadržaj koji puštaju na svoje servere. Državna intervencija ne dolazi u obzir, jer nikome ne treba Ministarstvo istine.

Kada govorimo o brzom širenju i ogromnom dosegu dezinformacija, poznate osobe i razni influenceri predstavljaju veliki problem. Na primjer, glumac Woody Harrelson je na društvenim mrežama objavljivao teorije zavjere o 5G mreži koje su naišle na veliko odobravanje pratitelja. U Velikoj Britaniji spaljene su ili uništene brojne bazne stanice nove telekomunikacijske mreže. Teorije zavjere imaju ozbiljene posljedice i u svakodnevnom životu.

Naravno da imaju i uvijek su imale. Hitlera su dobrim dijelom upravo teorije zavjere dovele na vlast. Čitavi politički pokreti i stranke izrasle su na teorijama zavjera. Živog zida ne bi bilo da nije bilo YouTubea, Alexa Jonesa i Davida Ickea. Fenomen alt-righta i porasta političkog radikalizma u SAD-u prije nekoliko godina, uključujući i QAnonov juriš na Capitol, sve su to proizvodi conspiracy fenomena, koji je krenuo s Weba i izlio se na ulicu. Amerika je doživjela možda najluđe incidente, poput dva napada na restoran vezan uz izmišljenu aferu Pizzagate, a nekoliko je ljudi s mitraljezima krenulo “oslobađati djecu” u Bohemian Grove, nedugo nakon što se Alex Jones prošvercao u ovo okupljalište elite i snimio dokumentarac. Svaki deseti Amerikanac i danas vjeruje da ljudi nisu sletjeli na Mjesec.

Ima li smisla raspravljati s uvjerenim teoretičarima zavjera? Naime, neka recentna istraživanja pokazala su da takve pojedince suprotstavljena mišljenja samo dodatno osnažuju odnosno potvrđuju njihova prethodna uvjerenja i stavove.

S fanaticima nema racionalne rasprave, a dekodiranje ljudi koji su zabrazdili u kultove kompleksna je, mučna i dugogodišnja procedura s kojom se bave školovani stručnjaci, psiholozi i psihijatri, čupajući ljude iz hipnoze scijentologije, ISIL-a i sl. Najokorjeliji fanatici teoretičara zavjere zapravo su religijski fanatici, psihološki profil je isti; zavjere su nihova vjera i razuvjeriti ih „nasilno“ jednako je učinkovito kao doći kršćaninu ili muslimanu s pozicije ateista pa reći – ej, Bog ne postoji, prestani s glupostima! I pri tome očekivati da će oni reći – a OK, dobro onda, više nisam vjernik. Teška je to psihologija i bojim se da ćemo se još dugo hrvati s ovim problemom.

Povjerenje Hrvata u medije je među najnižima u EU. Prema Vašem mišljenju, imaju li teorije zavjere utjecaj na pad povjerenja u institucije, novinare i znanstvenike?

Naravno. Doduše, dobrim dijelom su su te profesije, zbog komunikacijskog kaosa, korupcije i općeg propadanja kriterija (naročito novinarstvo) puno toga skrivile same, ali da, koktel je to puno stvari u kojem su teorije zavjere samo jedan eksplozivni sastojak.

Pandemija COVID-19 virusa prouzročila je pojavu velikog broja teorija zavjere o raznim aspektima ove bolesti, od njezina podrijetla do osporavanja znanstvenih istraživanja o cjepivu, maskama, mjerama zaštite… Za kraj našeg ragovora, možete li dati neki savjet našim čitateljima – kako ne upasti u “zečiju rupu”, kako se kolokvijalno naziva uvjerenost ljudi u razne konspiracije?

Bojim se da su neki ljudi karakterno, mentalno predodređeni da upadnu u zamku. Obrazovanje i inteligencija pomažu da izgradite firewall za bulšit, ali nije pravilo, jer ludilo treorija zavjera je mentalni virus na koji ljudi, baš kao i sa svakim drugim virusom, imaju ili nemaju dobar imunitet. Na neke ljude ne djeluje uopće, a neki su jednostavno rođeni da vjeruju i nikakvi ih dokazi s pozicije zdravog razuma neće razuvjeriti. Čak i da odvedeš ravnozemljaša u svemir i pokažeš mu oblik Zemlje, on će reći: „Ma moš mislit, pa vi ste me hipnotizirali da vidim kuglu“ ili „To je hologramska projekcija, mi uopće nismo u svemiru“ i sl. Za neke ljude, jednostavno nema nade…

Razgovarao: Lordan Prelog Foto: Facebook