Sve teže je ustanoviti granice između znanja i neznanja, one se neprestano miješaju i utječu jedno na drugo. Još davno je Sokrat bio najprecizniji kada je ustvrdio „Znam da ništa ne znam“ čime je na neki način jasno uspostavio odnos između načina spoznavanja stvarnosti i kriterija istinitosti.

O problemima sve veće dominacije neznanja Renata Salecl piše rijetko aktualnu i uzbudljivu knjigu koju čitamo u hrvatskom prijevodu.

Knjigu je prevela Anita Peti-Stantić, a nakladnik je Fraktura iz Zaprešića (svibanj 2022.)

Čovjek sve teže podnosi to što ne može slijediti sve veći broj informacija koje ga – posebno putom društvenih mreža – sve više okružuju. S novim vrstama informacija stižu i nove tjeskobe izazvane poteškoćama u razumijevanju onoga što te informacije znače, kao i pitanja o tome tko ima pristup tim informacijama, tko se njima može služiti odnosno s njima manipulirati.

Neznanje (R. Salecl navodi prema N. Tuani) može imati četiri oblika: Znamo da ne znamo, no nije nam stalo do toga da znamo; I ne znamo da ne znamo; Ne znamo zato što drugi ne žele da znamo; Namjerno neznanje. Nažalost, upravo je odbijanje znanja sve prisutnije. Ljudi se približavaju znanju koje im je zbog nečega nepodnošljivo, često prihvaćaju neznanje ili poricanje istine ostajući u svojim umjetnom inteligencijom stvaranim „komorama“ u kojima se jedino osjećaju sigurnim.

Neznanje ne uključuje samo neznanje u užem smislu već i prepuštanje beskonačnoj količini informacija. Ekonomiju znanja bi trebalo zvati ekonomijom neznanja jer se ona oslanja na stvaranju rupa u znanju i njihovu iskorištavanju piše Salecl. Na kraju ostaje post-istina, relativno novi pojam, koja je rezultat sve veće ravnodušnosti prema onome što je istina, a što laž.

Načinima kako se zloupotrebljavaju informacije koje o korisnicima sakupljaju pojedine aplikacije (posebno društvene mreže) gotovo da i nema kraja. U toj igri mi smo uvijek na gubitku. Odbijemo li prepustiti svoje podatke nekoj (obično besplatnoj) aplikaciji koju smo koristili za zabavu ili u neku praktičnu svrhu, najčešće će nam korištenje te aplikacije biti ukinuto. Čak kada bi korisnici zatražili i dobili pristup „svojim“ podacima, ne bi mogli shvatiti što se sve s tim podacima može raditi kada su dio velikog broja drugih podataka.

Dugoročno neznanje ljudi, kao i njihova nemoć vezana uz pitanja što se događa s njihovim podacima … dovode do još više razine nadzora i do većeg nepoštivanja ljudskih prava, zaključuje Salecl.

Knjiga navodi golemu količinu izvora iz literature koji su pravi izazov budućim istraživačima ovog područja.

Renata Salecl je profesorica na Londonskom i Ljubljanskom sveučilištu te gostujuća profesorica na nizu drugih sveučilišta u Europi. Autor je niza djela iz područja sociologije i srodnih disciplina („Kvarovi slobode“, „O tjeskobi“, Tiranija izbora“ i dr.).    

Napisao: Nenad Prelog

Foto: Fraktura