Prema rezultatima istraživanja Media Literacy Indeks 2026 provedenog u 41 državi u Europi, zemlje zapadnog Balkana pokazuju najniže razine otpornosti građana na dezinformacije. Slabosti u obrazovanju, slobodi medija i javnom povjerenju ostavljaju regiju u velikoj mjeri izloženu hibridnim ratovima čiji se intenzitet pojačava zahvaljujući zlonamjernom korištenju umjetne inteligencije i polarizaciji društva.
Hrvatska je zauzela 24. mjesto liste na kojoj je od država članica EU najlošije rangirana Bugarska. Izvještaj je u siječnju objavila nevladina organizacija Institut za otvoreno društvo iz Sofije, a Danska, Finska, Irska i Nizozemska na vrhu su popisa zahvaljujući kombinaciji visokokvalitetnog obrazovanja, slobode medija i visokog stupnja međuljudskog povjerenja.
Indeksom medijske pismenosti rangira se otpornost zemalja na dezinformacije na temelju višedimenzionalnog modela koji kao najznačajnije faktore obuhvaća obrazovanje i slobodu medija, a mjeri i stupanj povjerenja među ljudima te korištenje digitalnih alata i tehnologija za političko djelovanje. Podsjetimo, izvještaj Eurobarometer Social Media Survey iz 2025. godine pokazao je da više od trećine građana Europske unije (36 %) smatra da su u proteklih sedam dana „često“ ili „vrlo često“ bili izloženi dezinformacijama, a još 30 % ih je izjavilo da su se s netočnim informacijama susreli „ponekad“.
U ovogodišnjem izdanju istraživanja Media Literacy Indeks naglašava se da medijsku pismenosti treba poučavati od rane dobi te da se fokus inicijativa za borbu protiv dezinformacija i razvoja kritičkog razmišljanja treba usmjeriti na obrazovanje građana s naglaskom na prepoznavanje osobne pristranosti i utjecaja emocija radi jačanja i izgradnje trajnog kognitivnog imuniteta na utjecaj „lažnih vijesti“.