Pripazite na “LAŽNE VIJESTI” na internetu i društvenim mrežama, razmislite i budite kritični. Ako vam je vijest sumnjiva, izdvojite nekoliko minuta i provjerite informaciju.
#1 Mrežna stranica vam nije poznata? PROVJERITE IZDAVAČA!
Deutsche Welle, BBC, Reuters, Washington Post i HINA (Hrvatska izvještajna novinska agencija) primjeri su vjerodostojnih medijskih kuća. Na mrežnim stranicama pouzdanih izdavača (u meniju “O nama”) u pravilu je navedena izjava o uređivačkoj politici te kontakt (e-mail ili broj telefona/mobitela) i ime odgovorne osobe. Ako nikada niste čuli za nakladnika, a na stranici ne postoje detaljnije informacije, potražite ih na internetu i razmislite o motivima osobe ili organizacije koja je objavila vijest.
#2 Autor članka nije vam poznat, a vijest ne sadrži pouzdane izvore informacija? IDENTIFICIRAJTE AUTORA I IZVOR INFORMACIJE!
Online dezinformacije koje izgledaju kao istinite vijesti često ne navode ime autora članka ili je ono izmišljeno. Ako je vijest potpisana, provjerite ime osobe i potvrdite da je riječ o novinaru ili poznatom autoru. Razmotrite podrijetlo informacija iz članka i identitet osobe koja se navodi kao izvor ili se citira. Lažni članci često navode anonimne ili nepoznate izvore, a uglavnom ih uopće nemaju.
#3 Je li sadržaj vijesti uravnotežen i razumljiv? IDENTIFICIRAJTE SREDIŠNJU PORUKU!
Pažljivo i do kraja pročitajte članak. Dezinformacije su često jednostrane i isključive, izazivaju emocije ili donose senzacionalističke informacije koje mogu utjecati na vaše emocije. Ako vam je informacija potaknula emocionalnu reakciju, razmislite još jednom o informaciji i sagledajte širu sliku događaja. Imajte u vidu da je imperativ današnjih medija brzina, zbog koje se nekada događaju propusti i nenamjerne pogreške u izvješćivanju.
#4 Jesu li stranica i članak u skladu s pravopisnim i gramatičkim pravilima? VIZUALNO OCIJENITE ČLANAK I CJELOKUPNI IZGLED STRANICE!
Stranice koje objavljuju “lažne vijesti” često izgledaju amaterski, imaju puno oglasa, pravopisne i gramatičke pogreške u tekstu te koriste fotografije kojima autor nije naveden. Ako članak ima netočno napisane riječi, naslov sadrži velika slova ili puno uskličnika, vjerojatno dolazi iz nepouzdanog izvora. Brojne stranice monetiziraju “lažne vijesti“ odnosno zarađuju od vaših klikova.
#5 Postoje li vijesti drugih medijskih kuća iste tematike? Što kažu factcheckeri? PRONAĐITE SLIČNE ČLANKE ILI PROVJERITE INFORMACIJU KOD STRUČNJAKA!
Potražite na internetu više informacija o istoj temi. Ako ih ne možete pronaći, velika je vjerojatnost da je priča lažna. Brojne organizacije u svijetu bave se provjerom informacija na internetu. FactCheck.org, Snopes.com i PolitiFact.com poznati su svjetski provjeratavelji činjenica (engl. factcheckers), a u Hrvatskoj se provjerom činjenične točnosti vijesti bavi portal Faktograf.hr.
Ako na internetu ne možete pronaći više informacija o istoj temi, priča je vjerojatno lažna.
Infografiku 5 KORISNIH PITANJA ZA PROVJERU DEZINFORMACIJA NA INTERNETU u PNG formatu možete preuzeti na poveznici – podijelite s prijateljima kojima bi ovi savjeti mogli biti korisni!
Priredio: Lordan Prelog Infografika: Muzej lažnih vijesti