Pandemija COVID-19 virusa korisnicima interneta je ‘podarila’ i veliku količinu obmanjujućih ili lažnih zdravstvenih tvrdnji čije su se posljedice pokazane opasnima po život.

Tim stručnjaka iz američkog non-profita First Draft proveo je veliko istraživanje kako bi ispitali narative koji kruže o cjepivu protiv koronavirusa na društvenim mrežama. Tri mjeseca, od 15. lipnja do 15. rujna, kada su se u javnosti razvile diskusije oko cjepiva (počela su ispitivanja) analizirali su objave na Twitteru, Instagramu i Facebooku, s pozornošću na grupe čije su objave uključivale riječi “cjepivo” ili “cijepljenje” na engleskom, španjolskom i francuskom.

U tom razdoblju analizirali su ukupno više od 14 milijuna postova (14.394.320), a istraživanje je pokazalo i da vizualni elementi igraju važnu ulogu u objavama – fotografije i videozapisi činili su 51 posto cjelokupnog sadržaja.

Istraživači su utvrdili da dvije teme pokreću velik dio trenutnog globalnog diskursa o cjepivima, posebno oko cjepiva COVID-19 – to su politički i ekonomski motivi aktera i institucija uključenih u razvoj cjepiva te zabrinutosti oko sigurnosti i djelotvornosti cjepiva.

Stvar dodatno otežava kompleksnost i ranjivost interneta koji je pun takozvanog deficita podataka. Govorimo o situaciji u kojoj je potražnja za informacijama o nekoj temi velika, ali je ponuda vjerodostojnih informacija niska, a takvo stanje stvari iskorištavaju razni zlonamjerni pojedinci, institucije, pa i države.

Kada ljudi ne mogu lako doći do pouzdanih informacija o cjepivima i kada postoji opće nepovjerenje medije i institucije, ‘lažne vijesti’ stupaju na scenu i popunjavaju taj prostor. Rezultati ovog istraživanja, koje je pokazalo porast nepovjerenja, zapravo su poziv na uzbunu jer svijet nestrpljivo čeka na cjepivo, a vidimo da postotak ljudi koji bi se cijepili rapidno opada.

MOTIVI SU:

1. Politički i ekonomski motivi

Objave povezane s političkim i ekonomskim motivima aktera (ključne osobe, vlade, institucije, korporacije, itd.) koji su uključeni u cjepiva i njihov razvoj – Bill Gates, depopulacija…

2. Sigurnost, djelotvornost i nužnost

Objave u vezi sa sigurnošću i djelotvornošću cjepiva, uključujući one koje insinuiraju da cjepiva možda nisu sigurna ili učinkovita. Sadržaj povezan s uočenom potrebom/obvezom cjepiva također spada u ovu temu.

3. Razvoj, pružanje i pristup

Objave povezane sa stalnim napretkom i izazovima razvoja cjepiva. To također uključuje znenstvenike i liječnike koje se bave kliničkim ispitivanjima cjepiva, kao i javnim pristupom njima.

4. Teorije zavjere

Postovi koji sadrže ‘stare dobre’ ili pak nove teorije zavjere koje uključuju cjepiva i koje imaju ključne pojmove kao što su „mikročipiranje“ i „deep state“ – takve objave postaju sve popularnije.

5. Sloboda pojedinca i ljudska prava

Objave koje se tiču ​​zabrinutosti o tome kako cjepiva mogu utjecati na građanske slobode i osobnu slobodu (lockdown).

6. Moral i religija

Objave koje sadrže moralne i vjerske zabrinutosti oko cjepiva, poput njegovog sastava i načina ispitivanja.

Na temelju rezultata istraživanja, doneseno je 7 zaključaka ili preporuka:

Preporuka br. 1

Kako bi se efikasno rješio problem deficita podataka, moramo se prestati oslanjati samo provjeru činjenica (factchecking) i moderiranje sadržaja na društvenim mrežama. To je reaktivno, nedovoljno i potencijalno kontraproduktivno. Na primjer, veće razine umjerenosti sadržaja mogle bi potaknuti narative protiv cijepljenja za koje se tvrdi da platforme pokušavaju zataškati. Također, mogli bi potaknuti ključne zajednice antivaxera na migraciju na alternativne platforme koje je teže nadgledati i istraživati. Potrebna je proaktivna razmjena poruka koja je istovremeno privlačna i prilagođena različitoj publici.

Preporuka br. 2

Potrebno je cijeniti narativne i tematske razlike između jezika i religija te na njih odgovarati na adekvatan odnosno prilagođen način. Nije dobro stvarati prekomjernu količinu informacija ako ne postoji deficit podataka.

Preporuka br. 3

Pouzdani izvori vijesti, organizacije za praćenje društvenih medija i istraživačke organizacije trebale bi više surađivati kako bi se identificirali i riješili relevantni nedostaci podataka kako bi se izbjeglo prekomjerno pružanje informacija o određenoj temi.

Preporuka br. 4

Potrebno je pažljivije pratiti narative koji se produciraju unutar zajednica na internetu iz domene prirodnog zdravlja i New Age koncepata jer se pokazalo da se mnoge od njih izravno protive i diskreditiraju koncept imunizacije.

Preporuka br. 5

Narativi o dezinformacijama protiv cijepljenja prilagodili su se i prilagodit će se razvoju konteksta zdravstvene krize COVID-19. Sposobnost praćenja razvoja problematičnih narativa o cjepivima tijekom vremena bit će ključna za formiranje proaktivnih mjera u borbi protiv novih dezinformacija.

Preporuka br. 6

Modeliranje tema i druge tehnologije strojnog učenja (AI) omogućuju istraživačima analizu velikih skupova podataka, a potencijal je nevjerojatno obećavajući. Da bi se razumjeli načini na koji se ovi narativi strukturiraju i stvaraju, još uvijek je potrebna ljudska analiza i interpretacija. Iako su ove tehnologije relativno sofisticirane kada je riječ o tekstu, manje su korisne kada je u pitanju kreiranje slikovnog i video sadržaja, a to je značajan dio onoga što se događa na mreži.

Preporuka br. 7

Potrebno je pronaći način kako bismo prepoznali neizvjesnosti i strahove ljudi i izgraditi mostove između zdravstvenih stručnjaka i onih koji negiraju ili su neodlučni u djelotvornost cjepiva. Treba pronaći način na koji će se zdravstveni stručnjaci povezati s onima koji propituju sigurnost cjepiva, bez potvrđivanja ili pojačavanja zabrinutosti – jedino će takav pristup doprinijeti obnovi povjerenja u liječnike i zdravstvene institucije.

Link na istraživanje First Drafta je ovdje https://bit.ly/FD_covid

Preveo i prilagodio: Lordan Prelog, administrator stranice Muzeja lažnih vijesti

foto: Pixabay