Fact-checking je proces provjere točnosti informacija koji uključuje analizu tvrdnji, navođenje vjerodostojnih izvora i prezentaciju nalaza na jasan i provjerljiv način. U vrijeme kada dezinformacije svakodnevno preplavljuju društvene mreže i javni prostor, neki stručnjaci tvrde da je fact-checking neefikasan u borbi protiv laži i netočnih tvrdnji. U nastavku pročitajte priređen komentar direktorice Međunarodne mreže organizacija za provjeru činjenične točnosti (IFCN) Angie Drobnic Holan objavljen na mrežnoj stranici Poynter Instituta.

Nema čarobnog štapića

Fact-checking nije čarobni štapić koji će ukloniti dezinformacije s interneta — to je nemoguće. Njegova temeljna zadaća nije “kazniti” laži, promijeniti ishod izbora ili stavove i mišljenja ljudi na društvenim mrežama. Cilj provjera nije ukloniti sve pogrešne tvrdnje, nego prekinuti automatizirano širenje neistina i omogućiti da istina bude vidljiva i dostupna. Jedan od načina na koji fact-checking smanjuje širenje pogrešnih informacija je kroz oznake i obavijesti koje se pojavljuju kada netko želi podijeliti sadržaj koji je ocijenjen netočnim. Istraživanja pokazuju da takve oznake smanjuju broj dijeljenja, a iako takve akcije ne mogu ne “izbrisati” online laž, uspijevaju usporiti širenje dezinformacija što je posebno važno u slučaju viralnih lažnih sadržaja koji u vrlo kratkom roku mogu dosegnuti veliki broj ljudi. Kritičari organizacija koje se bave provjerom činjenične točnosti informacija smatraju da njihove aktivnosti ne funkcioniraju jer neistinite informacije postoje i ne nestaju s interneta, a navode i da neki ljudi unatoč svemu i dalje vjeruju u dezinformacije. Jasno je da ne možemo očekivati da će fact-checking potpuno ukloniti laži iz online svijeta. Pravi pokazatelj uspjeha nije eliminacija lažnih informacija, nego smanjenje njihovog dosega i sprječavanje njihove viralnosti. Na tom polju fact-checking daje mjerljive rezultate.

Nedostatak političke volje

Jedan od najvećih problema danas nije to što fact-checking ne funkcionira, nego što se njegovo djelovanje pogrešno opisuje i ne razumije. Kritike poput “ne radi” često prikrivaju istinske izazove koji mogu biti nedostatak transparentnosti programa fact-checkinga, ograničena distribucija provjerenih informacija kao i nedostatak političke volje i podrške tehnoloških platformi. Provjera točnosti informacija važan je alat u borbi protiv dezinformacija, ali nije jedini. Medijska i digitalna pismenost, razvoj aplikacija koje prepoznaju lažne tvrdnje, ulaganje u kvalitetno novinarstvo — sve su to elementi šire strategije. U svijetu u kojem algoritmi društvenih mreža “guraju” sadržaj s visokim angažmanom korisnika, fact-checking je važan alat koji usporava širenje viralnih dezinformacija, pomaže očuvati istinu, javno zdravlje i demokratske procese te pruža točne informacije ljudima koji ih traže. Upravo zato ga ne smijemo odbaciti, nego jasnije definirati njegove ciljeve i unaprijediti načine njegove distribucije i primjene.

Priredio: Lordan Prelog, voditelj virtualnog Muzeja lažnih vijesti

Foto: Gemini