Nova inačica chatbota ChatGPT koji je razvila američka tvrtka Open AI otvorena je za besplatno korištenje u prosincu prošle godine, a do danas je otvorila brojna pitanja. Na prvu izgleda kao noćna mora svih nastavnika na svijetu. Radi se o aplikaciji koja se koristi umjetnom inteligencijom (AI) i može napisati kraći tekst na bilo koju temu u samo nekoliko sekundi. Profesor filozofije na Sveučilištu Furman u SAD-u Darren Hick jedan je od prvih nastavnika koji je opisao svoje iskustvo sa studentom koji mu je podvalio esej naprednog chatbot-a.  

ChatGPT je ‘model strojnog učenja za obradu prirodnog jezika’ osmišljen da odgovara na pitanja i kod korisnika stvara dojam komunikacije sa stvarnom osobom. Registracija i korištenje su jednostavni, a mi smo se raspitali o temema koje nas zanimaju. Posljednjih nekoliko dana sustav je nedostupan zbog velikog interesa korisnika.

Odgovori na upit what is fake news ‘provučeni’ su kroz Google Translate i uređeni.

Prvi upit: “Lažne vijesti” se odnose na lažne ili pogrešne informacije koje se šire putem tradicionalnih medija ili platformi društvenih medija. Ova vrsta informacija često se namjerno stvara i širi kako bi se ljudi obmanuli i manipuliralo javnim mnijenjem. Širenje “lažnih vijesti” može imati ozbiljne posljedice koje uključuju i pad povjerenja javnosti u legitimne izvore vijesti što doprinosi širenju dezinformacija.

Drugi upit: “Lažne vijesti” su vrsta prijevare ili propagande koja se širi kroz medije, obično na platformama društvenih mreža, s namjerom da obmane javnost i nanese štetu pojedincu, grupi ili organizaciji. “Lažne vijesti” često su osmišljene da budu senzacionalne i privuku pozornost, a mogu se predstaviti kao da su činjenice, iako to nisu. Važno je biti kritičan prema informacijama do kojih dolazimo na internetu i provjeriti njihovu točnost prije nego što ih podijelimo s drugima.

ChatbotGPT je razvila tvrtka OpenAI koja je osnovana 2015. godine, a jedan od osnivača je i Elon Musk.

Treći upit: “Lažne vijesti” su vrsta prijevare ili namjernog širenja dezinformacija, a obično se koriste za manipuliranje javnim mišljenjem ili zavaravanjem pojedinaca. “Lažne vijesti” se često stvaraju kako bi iskoristile predrasude ljudi, a mogu se širiti putem tradicionalnih medija, društvenih mreža ili drugih kanala. Izraz “lažne vijesti” često se koristi za opisivanje vijesti koje su izmišljene ili namjerno obmanjujuće, ali se također može odnositi na priče koje su pretjerane ili predstavljene na način koji je pristran.

Četvrti upit: “Lažne vijesti” su vrsta novinarstva koja se sastoji od namjernih dezinformacija ili prijevara koje se šire putem tradicionalnih tiskanih i elektronskih medija ili društvenih mreža. Izraz se često koristi za opisivanje izmišljenih vijesti koje su namjerno stvorene kako bi dovele čitatelje u zabludu i da bi se proveo određeni plan. Dezinformacije mogu imati ozbiljne posljedice u stvarnom svijetu jer se mogu koristiti za manipulaciju javnim mnijenjem i ometanje funkcioniranja političkih i društvenih sustava.

Peti upit: “Lažne vijesti” su vrsta propagande ili dezinformacija koje se šire putem tradicionalnih tiskanih i elektronskih medija ili društvenih mreža. Često se sastoje od namjernih neistina ili obmana koje se šire s namjerom da se ljudi zavedu i prevare. Izraz “lažne vijesti” naširoko se koristi posljednjih godina, posebno u vezi sa širenjem dezinformacija na društvenim mrežama tijekom američkih predsjedničkih izbora 2016. godine. Ova vrsta propagande može biti štetna jer može stvoriti zbunjenost i neizvjesnost, a također se može koristiti za manipulaciju javnim mnijenjem i promicanje određenih političkih programa.

Tekst koji smo dobili nakon što smo u tražilicu/chat box upisali write me an essay on disinformation je u nastavku.  

“Dezinformacija je vrsta informacije koja je lažna ili obmanjujuća i koja se često namjerno širi kako bi se ljudi zavarali. Ova vrsta informacija može imati različite oblike, uključujući lažne vijesti, teorije zavjere i propagandu.

Dezinformacija se razlikuje od drugih oblika dezinformacija, kao što su lažne vijesti, po tome što je posebno osmišljena da obmane i dovede u zabludu. Može uključivati lažne ili izmijenjene informacije, skrivene planove ili iskrivljene činjenice predstavljene kao istina. Dezinformacije se često šire tradicionalnim medijima, društvenim medijima ili drugim oblicima komunikacije s ciljem utjecaja na javno mnijenje ili donošenje političkih odluka.

Korištenje dezinformacija ima dugu povijest, još iz davnih vremena kada su se koristile kao taktika u ratovanju. U moderno doba vlade, političke organizacije, pa čak i pojedinci koriste dezinformacije za širenje propagande i manipuliranje javnim mnijenjem. Na primjer, tijekom Hladnog rata Sovjetski Savez i druge komunističke vlade bile su poznate po korištenju dezinformacija za širenje propagande i miješanje u unutarnje poslove drugih zemalja.

Uspon društvenih medija i interneta učinio je širenje dezinformacija lakšim nego ikada. Danas svatko s pristupom računalu i internetskom vezom može stvarati i dijeliti lažne vijesti ili druge oblike dezinformacija. To je dovelo do povećanja količine dezinformacija koje se šire, zbog čega je ljudima teže razlikovati činjenice od fikcije.

Negativni učinci dezinformacija su dalekosežni i mogu imati ozbiljne posljedice. Dezinformacije mogu stvoriti zabunu i neizvjesnost, što dovodi do nesporazuma i nepovjerenja. Također se mogu koristiti za manipulaciju javnim mnijenjem i promicanje određenih političkih programa. U nekim slučajevima, dezinformacije se mogu koristiti čak i za poticanje nasilja ili promicanje mržnje i diskriminacije.

Za borbu protiv širenja dezinformacija, važno je da pojedinci budu kritični i skeptični prema informacijama s kojima se susreću. Također je važno da vlade i druge organizacije promiču medijsku pismenost i provjeru činjenica te da poduzmu korake za sprječavanje širenja dezinformacija na društvenim medijima i drugim platformama. Svjesnošću opasnosti od dezinformacija i poduzimanjem koraka u borbi protiv njih možemo zaštititi sebe i svoje zajednice od njihovih štetnih učinaka.”

Više informacija o tome kako otkriti je li neki tekst napisan napisan ‘uz pomoć’ umjetne inteligencije pročitajte OVDJE.  

Priredio: Lordan Prelog, urednik virtualnog Muzeja lažnih vijesti

Foto: Pixabay