Dezinformacije su netočne informacije koje se stvaraju i dijele s namjerom obmanjivanja ljudi i manipulacije javnim mnijenjem, a šire se uglavnom putem društvenih medija i lažnih mrežnih stranica. One već dugo nisu samo fenomen s kojim se susreću korisnici interneta, već destabilizirajući faktor koji može utjecati na rezultate izbora, povećati polarizaciju društva i stvoriti snažniju podršku autoritarnim režimima.
Prema rezultatima ovogodišnjeg istraživanja Global Risks Report koji objavljuje Svjetski ekonomski forum, dezinformacije spadaju među najveće kratkoročne globalne rizike, a u kombinaciji s naprednim AI-jem i sintetičkim medijima, uzrokuju sustavnu krizu koja prijeti demokraciji i društvenoj povezanosti te pogoršava druge probleme, od ekonomskih kriza do klimatskih promjena.
U nedavno objavljenom članku autori navode da su se zbog širenja online tehnologija urušile ključne postavke demokracije bez kojih je teško postići zajedničko razumijevanje stvarnosti. Dezinformacije utječu na politička zbivanja, tretman ugroženih skupina i zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, a manipulatorima omogućuju financijsku, političku ili društvenu korist.
Posljedice izloženosti dezinformacijama u digitalnim okruženju su razne:
- Dovode do zbunjenosti i straha
- Štete imidžu organizacija, ranjivih skupina i pojedinaca
- Oblikuju javno mnijenje i utječu na donošenje odluka
- Smanjuju povjerenje javnosti u institucije i medije
Manipulacija emocijama
Jedna od najopasnijih tehnika koje se koriste u dezinformacijskim kampanjama je kognitivna manipulacija putem emocija. AI sustavi koriste psihološko profiliranje i mikro-targeting kako bi kroz dostupne online podatke (osobnost, strahovi, uvjerenja) prepoznali osjetljive pojedince. Korisnici mogu biti ciljano izloženi netočnim informacijama koje izazivaju ljutnju, strah ili anksioznost, a takav sadržaj se češće dijeli i brže širi jer potvrđuje predrasude, izaziva bijes ili je “zabavan”.
Deepfake tehnologija danas je dostupna svakome s pametnim telefonom, a brojni modeli generativne umjetne inteligencije omogućuju masovnu proizvodnju lažnog sadržaja u raznim oblicima. S obzirom na to da stari tehnički nedostaci deepfake videa (neprirodno treptanje, iskrivljenost prostora, sinkronizacija usana i govora ili višak prstiju…) polako nestaju, digitalne krivotvorine sve je teže prepoznati. Iako dezinformacije postoje od davnina, tehnologija ih je učinila uvjerljivijima i masovnijima što dovodi do općeg nepovjerenja jer počinjemo sumnjati i u istinite informacije.
Kako izgraditi otpornost
Zbog nedovoljno razvijene medijske i digitalne pismenosti, prosječan građanin teško razlikuje provjerene od nepouzdanih izvora informacija, a dijeljenje sadržaja kojem nismo provjerili točnost dovodi do povećanog broja dezinformacija u online okruženju.
Odgovornim i promišljenim ponašanjem svatko od nas može smanjiti količinu i doseg online dezinformacija:
- Izbjegavajte dijeljenje neprovjerenih informacija
- Upoznajte se s alatima za provjeru online sadržaja
- Informirajte se putem vjerodostojnih izvora
- Razvijajte medijsku i digitalnu pismenost te vještine kritičkog razmišljanja
- Razmislite o vlastitim predrasudama i emocijama
U našem digitalnom svijetu dezinformacije se brzo stvaraju i još brže šire te postaju pitanje upravljanja rizicima, a ne samo načina moderiranja sadržaja. Ključ obrane od utjecaja netočnih informacija je u obnovi povjerenja u činjenice, poticanju zdrave rasprave i pozivanju na odgovornost odnosno kažnjavanju onih koji ih svjesno stvaraju. Rješenje problema nije cenzura, već izgradnja i jačanje otpornosti društva i kritičkog razmišljanja uz očuvanje slobode govora.