Slika govori tisuću riječi? Nekad bilo, sad se spominjalo, pazite se ‘fotofejka’!

04/04/2023

Policija hapsi Trumpa nasred ulice? Vladimir Putin kleči pred kineskim kolegom Xi Jinpingom?

Vjerojatno ste vidjeli naizgled realne fotografije poput spomenutih koje su posljednjih tjedana preplavile internet i znate da su one rezultat brzog napretka umjetne inteligencije poznate kao Generative AI. Ipak, stručnjaci vjeruju kako će takve ‘lažnjake’ u bliskoj budućnosti biti sve teže prepoznati.

 

AI alati mogu generirati beskonačan broj slika, ilustracija i fotografija zahvaljujući ogromnom broju pohranjenih podataka s kojima ‘se hrane’. Neki korisnici se ovom tehnologijom služe kreativno ili na duhovit način, no drugi ih koriste u svrhu proizvodnje „lažnih vijesti“ i političkih dezinformacija.

Vratite se na izvor slike i potražite tragove

Vizualne nedosljednosti i kontekst cijele fotografije mogu nam pomoći, no ne postoji 100% pouzdana metoda identificiranja nekog sadržaja koji je generirala umjetna inteligencija.

Stručnjaci kažu da je bitno doznati vrijeme prve objave fotografije na internetu. Pretraživanje slika (reverse image search) može nam pomoći jer ćemo tako lakše utvrditi da je li slika indeksirana u tražilicama odnosno postoje li starije objave s istom fotografijom. (TinEye, Google images).

Aplikacije koje se koriste umjetnom inteligencijom za generiranje fotografija iz tekstualnog zapisa često stvaraju asimetrije poput neproporcionalnog lica, očiju ili prstiju osobe koja se prikazuje kao stvarna. Zube i kosu ljudi teško je imitirati i pažljivijom analizom obrisa ili teksture može se otkriti da je fotografija stvorena umjetno. Ponekad su tragovi AI-ja vidljivi pažljivom promatraču – neki alati kao što su Bing, DALL-E i Crayion fotografije označavaju vodenim žigom.

Prevarile su vas fotografije stvorene umjetnom inteligencijom? Više detalja o tome kako prepoznati ‘fotofejk’ potražite u članku AFP-a!

Priredio: Lordan Prelog, urednik virtualnog Muzeja lažnih vijesti

Ilustracija: Bing