U Hrvatskoj je 18. travnja stupio na snagu Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2022/2065 o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga, poznatiji kao Akt o digitalnim uslugama – DSA. Glavni cilj Zakona je spriječiti nezakonite i štetne aktivnosti na internetu te širenje dezinformacija, a građani će moći podnijeti pritužbu protiv internetskih posrednika i platformi ako smatraju da je došlo do povrede odredbi Akta o digitalnim uslugama. DSA predviđa institut pouzdanih prijavitelja (prijavitelji po čijim prijavama za uklanjanje nezakonitog sadržaja su platforme dužne prioritetno reagirati), a o pritužbi odlučuje HAKOM kao koordinator za digitalne usluge. S obzirom na sve veću dominaciju video sadržaja na internetu i društvenim mrežama, pitali smo nekoliko AI agenata koje su najveće opasnosti deepfake tehnologije u kontekstu širenja dezinformacija te koja su ključna pravna pitanja i moguća rješenja. U nastavku donosimo kompilaciju odgovora chatbota ChatGPT, Grok, Gemini i Copilot.
OPASNOSTI DEEPFAKE TEHNOLOGIJE
- Manipulacija javnim mišljenjem: Deepfake videozapisi i slike mogu se koristiti za stvaranje lažnih izjava ili događaja koji nikada nisu postojali. Ovo može ozbiljno utjecati na javno mišljenje, posebno tijekom političkih kampanja ili društvenih kriza.
- Širenje “lažnih vijesti”: Deepfake tehnologija omogućava stvaranje uvjerljivih “lažnih vijesti” koje se brzo šire putem društvenih mreža. Ovo može dovesti do dezinformacija koje zbunjuju javnost i otežavaju razlikovanje istine od laži.
- Ugrožavanje privatnosti i reputacije: Deepfake sadržaji mogu se koristiti za stvaranje kompromitirajućih ili lažnih videozapisa pojedinaca, što može ozbiljno narušiti njihovu privatnost i reputaciju. Ovo je posebno opasno za javne osobe, ali može utjecati i na obične građane.
- Gubitak povjerenja u medije: Kako deepfake postaje sve uvjerljiviji, ljudi gube povjerenje u autentičnost video i audio sadržaja, što otežava razlikovanje istine od laži i olakšava širenje dezinformacija.
KLJUČNA PRAVNA PITANJA
- Odgovornost: Tko je odgovoran za širenje dezinformacija putem deepfakea? Je li to osoba koja je stvorila deepfake, osoba koja ga je podijelila, ili platforma na kojoj je objavljen
- Privatnost i pristanak: Kako zaštititi pojedince od neovlaštenog korištenja njihovog lika i glasa u deepfake sadržajima? Treba li postojati zahtjev za pristankom?
- Regulacija platformi: Kakvu ulogu trebaju imati online platforme u otkrivanju i uklanjanju deepfake dezinformacija?
- Kaznena djela: Koje bi zlouporabe deepfake tehnologije trebale biti kriminalizirane? Primjeri uključuju stvaranje deepfake pornografije bez pristanka ili korištenje deepfakea za prijevaru.
PRAVNI IZAZOVI I RJEŠENJA
- Obvezno označavanje AI-generiranog sadržaja (npr. EU AI Act).
- Privatnost razvoj tehnologija za detekciju deepfakea (npr. alati za analizu sinkronizacije zvuka i slike).
- Međunarodne sporazume o ekstradiciji i suradnji platformi s vlastima.
- Edukaciju javnosti o prepoznavanju manipuliranog sadržaja.