Umjesto korisnih i provjerenih informacija, prilikom pretraživanja interneta ili društvenih mreža posljednjih se godina svakodnevno susrećemo s velikim brojem sadržaja stvorenog pomoću umjetne inteligencije. Granica između stvarnog i lažnog sve brže nestaje, pa više ne možemo vjerovati slici koju vidimo, glasu koji čujemo, videu koji gledamo i članku koji smo pročitali.
Europska mreža organizacija za provjeru činjenične točnosti (EFCSN) početkom ožujka objavila je dokument pod nazivom “The Great Retreat: How Platforms Deprioritized Information Integrity and What to Do About It” u kojem se upozorava na, kako navode, “sustavni pad integriteta europskog informacijskog prostora”.
Ignoriranje problema
U izvještaju ističu da su internetske platforme potpisivanjem EU Kodeksa o dezinformacijama pristale na suradnju s neovisnim fact-checkerima. U samo nekoliko mjeseci nakon američkih izbora 2024. godine, Google Search, YouTube i LinkedIn počeli su izbjegavati ključne obveze u borbi protiv dezinformacija. EFCSN naglašava da napuštanje preuzetih odgovornosti predstavlja ozbiljnu prijetnju temeljima europske demokracije, ekonomije i zdravstva.
Globalno gospodarstvo gubi desetke milijardi dolara godišnje, a koordiniranim dezinformacijskim kampanjama usporava se zelena tranzicija i digitalizacija. U Europi su posebno na udaru sektori od strateškog značaja poput obnovljivih izvora energije i 5G mreže. Neprovjerene i neistinite informacije o cjepivima, lijekovima i dodacima prehrani stvaraju ogroman ekonomski teret na zdravstvene sustave, a povjerenje građana u institucije i medije urušava se brže nego ikada do sada.
Zero-click kriza
Izvješće EFCSN-a ukazuje i na fenomen “zero-click” krize odnosno pojave AI sažetaka u pretragama koji značajno smanjuju promet portalima kvalitetnih medija. Zašto bismo kliknuli na članak ako nam umjetna inteligencija u sekundi izbaci odgovor? Posljedica takvog načina ‘informiranja’ je gubitak prihoda renomiranih izdavačkih kuća, nestanak kvalitetnog novinarstva i poplava clickbaita i AI slopa.
Na informacijski ekosustav posebice utječe i korištenje alata generativne umjetne inteligencije koji olakšavaju proizvodnju lažnog sadržaja što korisnike dovodi do epistemičke neizvjesnosti – više ne možemo biti sigurni što je istina, a što nije. U online svijetu nastao je novi oblik kaosa u kojem činjenice nestaju u moru sintetičkog sadržaja.
“Tek smo na početku nekog procesa reguliranja umjetne inteligencije”, kazala je u ožujku ministrica Obuljen Koržinek i najavila daljnja ulaganja u medijsku pismenost, provjeru informacija te profesionalno novinarstvo.
Akcijski plan
Autori izvješća tvrde da su veliki igrači zaključili kako je profitabilnije ignorirati problem nego ga rješavati kao i da posljedice takvih odluka nadilaze poslovnu politiku jer su dezinformacije odavno postale strateška prijetnja cijelome svijetu.
Najnoviji izvještaj EFCSN-a predlaže akcijski plan koji podrazumijeva jače provođenje Akta o digitalnim uslugama (platforme moraju biti odgovorne, a ne „samoregulirane“), održivo financiranje neovisnih fact-checkera te daljnji razvoj tehnološke infrastrukture.
A zašto je objavljeni dokument važan i za Hrvatsku? Naši građani koriste iste platforme – svi smo izloženi riziku. Ako Europa ne reagira odmah, dezinformacije će utjecati na Europske izbore 2029. godine, zelenu tranziciju te na povjerenje u institucije i zdravstveni sustav. Iz Europske mreže organizacija za provjeru činjenične točnosti jasno poručuju da je provjera činjenica temelj slobode govora, a ne cenzura.