Hrvatska se u novom izvještaju Digital News Report 2025 Instituta Reuters ističe kao zemlja s iznimno visokim udjelom građana koji aktivno izbjegavaju vijesti (61 %). To je najviša razina među svim analiziranim europskim državama, znatno iznad europskog prosjeka koji iznosi oko 38 %. Posebno zabrinjava činjenica da ovu skupinu čine pretežno mlađe generacije, koje sve rjeđe konzumiraju tradicionalne medijske sadržaje i češće se informiraju putem društvenih mreža i kratkih video formata, često bez jasne provjere izvora.
Hrvatska također bilježi vrlo nisku razinu spremnosti građana da plaćaju za digitalne vijesti – tek 6 % ispitanika navodi da su pretplaćeni na neki online medij, što je daleko ispod zemalja poput Norveške (40 %) ili Švedske (31 %). Ovakva situacija dodatno otežava financijsku održivost profesionalnih redakcija i kvalitete novinarstva.
Iako je povjerenje u vijesti u Hrvatskoj poraslo za 4 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu, i dalje je relativno nisko – samo 36 % ispitanika izjavljuje da generalno vjeruje vijestima. Usporedbe radi, u Finskoj taj postotak iznosi čak 69 %, a i brojne druge zapadnoeuropske zemlje drže se iznad 50 %. U Hrvatskoj, kao i u drugim državama s nižim povjerenjem, dominira skepticizam prema mainstream medijima, što dodatno otvara prostor za širenje dezinformacija.
Izvještaj također ističe rastući utjecaj “newsfluencera” – influencera koji komentiraju društvena i politička zbivanja na platformama poput TikToka, Instagrama i YouTubea. Iako dio njih informira mlade na pristupačan način, mnogi šire pojednostavljene, pristrane ili čak netočne informacije. To naglašava potrebu za jačanjem medijske pismenosti – sposobnosti prepoznavanja vjerodostojnih izvora, razumijevanja kako algoritmi oblikuju naše informacijsko okruženje i razvijanja kritičkog odnosa prema sadržajima koji nam se nude.
Medijska pismenost u Hrvatskoj još nije sustavno integrirana u obrazovni sustav, a inicijative koje postoje često su fragmentirane i bez institucionalne potpore. U izvještaju se također naglašava važnost transparentnosti u korištenju umjetne inteligencije u novinarstvu. Sve veći broj korisnika, osobito mlađih od 25 godina, koristi AI chatbotove i video sažetke za konzumaciju vijesti. Ispitanici očekuju da im mediji jasno komuniciraju kada je sadržaj generiran pomoću umjetne inteligencije i traže ljudski nadzor i odgovornost u toj komunikaciji.
Još jedan važan izazov je pad lokalnog novinarstva. Hrvatska dijeli problem s mnogim europskim zemljama – zatvaranje lokalnih redakcija, nedostatak sredstava i rast tzv. “pustinja informacija” (informational deserts). Javna politika bi trebala prepoznati važnost lokalnih i neovisnih medija za zdravu demokraciju i potaknuti njihovo očuvanje kroz financijske modele potpore i javna ulaganja.
U svjetlu svih ovih izazova, izvještaj jasno poručuje: borba protiv dezinformacija nije samo pitanje tehnologije, već edukacije, odgovornog novinarstva i podrške institucijama koje njeguju profesionalne standarde. Hrvatska, ako želi spriječiti daljnju eroziju povjerenja i informiranosti, mora uložiti u sustavne programe medijske pismenosti, osigurati održivost kvalitetnih medija te povećati transparentnost i odgovornost digitalnih platformi i algoritama koji oblikuju našu svakodnevnu sliku svijeta.